Jump to content

Pretražite Zajednicu

Pretraga rezultata za tagove 'potrošnja' .



Više opcija za pretragu

  • Pretraga po Tagu

    Upišite oznake odvojene zarezima.
  • Pretraga po Autoru

Tip Sadržaja


Forums

  • TOYOTA club Serbia
    • TOYOTA club Serbia
    • PARKING
    • Najnovije Vesti
    • Novosti
    • Skupovi i događaji
    • Najčešća pitanja i pomoć
    • Obaveštenja
  • TOYOTA na leru
    • Istorijat TOYOTA-e
    • Road Info
    • TcS café
    • TOYOTA svet
    • TcS Roadtrip
    • Japan blog
  • TOYOTA ~ Način života
    • AE 86
    • Avensis
    • Auris
    • Aygo
    • Camry
    • Carina
    • Celica
    • Corolla
    • GT 86
    • IQ
    • Lexus
    • MR2
    • Starlet
    • Supra
    • Prius
    • Yaris
    • TOYOTA family
    • TOYOTA Motosport
    • TOYOTA Koncepti
    • Japanski automobili
  • TOYOTA ~ Off Road
    • CHR
    • Urban Cruiser
    • RAV4
    • Land Cruiser
    • Hilux
    • Ostali Off Road modeli
  • TOYOTA ~ porodična vozila / MPV
    • Corolla Verso
    • Avensis Verso
    • Verso
    • Hiace
    • Proace
  • TOYOTA ~ Na Dva Točka
    • YAMAHA
  • Radionica
    • Garaža
    • Tuning
    • Styling
    • Uradi sam (Do It Yourself)
    • Zabava u autu (In Car Entertainment)
  • Sponzori
    • TOYOTA Srbija
  • Market
    • Prodajem ili menjam
    • Kupujem
    • Saveti
    • TcS store
  • Prijatelji TOYOTA club Serbia
    • TOYOTA Srbija
    • TcS prijatelji

Product Groups

  • Članstvo u klubu

Calendars

  • Kalendar

Kategorije

There are no results to display.

Categories

  • Articles

Nađi rezultate u...

Pronađi rezultate koji sadrže ...


Kreiran Datumom

  • Start

    End


Poslednje Ažurirano

  • Start

    End


Filter by number of...

Pridružio se

  • Start

    End


Group


MSN


Website URL


ICQ


Yahoo


Jabber


Skype


Zanimanje:


Grad:


Proizvođač:


Model


Oznaka


Snaga


Paket Opreme

Pronađeno 1 rezultat

  1. Usled sve većeg smanjenja platežne moći građana naše zemlje ali i drugih u svetu, sve veća je potražnja za alternativnim i jeftinijim pogonskim derivatima za naše metalne ljubimce. Tako je kod nas već duži niz godina popularan TNG ( tečni naftni gas ) kao pogonsko gorivo u automobilima. Na mnogim forumima, blogovima i sajtovima mogu se pronaći razni tekstovi o prednostima ugradnje sistema za pogon automobila na TNG, razne polemike, debate i hvalospevke o ovom sistemu. Odmah da razjasnimo, ovo neće biti tekst o hvalisanju i nagovaranju, ovde će biti osvrt na sve ono o čemu se ćuti kada je o TNG-u reč. U nas Srba neke od najpopularnijih hvalisavnih priči su one tipa „Brate odmorio sam se, isto ide a troši malo više samo“ ili „Nema tu nikakvog mudrovanja, auto mi se preporodio, mirnije radi a uštedeo sam za letovanje“. Neću sporiti, vožnja na TNG je daleko ekonomičnija, tu nema pogovora jer cena je duplo manja, po trenutnim cenama goriva u Srbiji. Ono što bode oči u svim tim izjavama je da „Auto isto ide a troši malo više“ eventualno se neko odvaži pa kaže „Malo više troši ali nije baš isto“, a koliko je to malo više sad ćemo da vidimo. Osvrnućemo se na potrošnju i performanse automobila, pri tome ne mislim na ubrzanje 0-100 Km/h, mada rezlutat i toga proizilazi iz ispitivanja,mislim na samu efektivnu snagu motora. Ustaljeno mišljenje je da oktanski broj goriva je zaslužan za smanjenu ili povećanu potrošnju goriva, zapravo to nije slučaj. Oktanski broj je zapravo merilo kvaliteta goriva, tj njegovu otpornost na detonacije što je sposobnost za ravnomerno sagorevanje. E sad, mnogi će reći „Pa što onda kad sipam gorivo 100 oktana auto mi bolje ide nego sa 95 oktana?“, odgovor leži upravo u ravnomernom sagorevanju. Usled detonacija dolazi do sila koje rade nasuprot cilindra i predstavljaju kočnicu u radu motora a samim tim i auto „slabije ide“. Što je veća oktanska vrednost to je gorivo kvalitetnije, oktanska vrednost benzina je 95,98 i 100, dok oktanska vrednost TNG je 90-110 oktana, zavisno od odnosa propan-butan i doba godine ( kvalitet TNG-a zavisi od amosferske temperature). Sad će mnogi reći, aha TNG je kvalitetnije gorivo i samim tim bolje po auto, ali ne troši isto jer nije iskorićeno totalno. TNG jeste bolji po pitanju kvaliteta, neznatno, jer može biti i manjeg oktanskog broja, ali rekosmo već, oktani nisu ti koji su zaslužni niti za potrošnju niti snagu motora a samim tim i performanse. Šta je onda to što definiše snagu motora i potrošnju? Toplotna moć goriva je njen ključni faktor u našem slučaju, tj količina energije koja se oslobodi pri potpunom sagorevanju, koje se izražava u J (džulima) odnosno MJ/kg za tečna goriva. Toplotna moć benzina je 47,3 MJ/kg a toplotna moć TNG-a je 45,7 MJ/kg, odnosno kada se pretvori u kalorije to je onda 0.000011297411kcal/kg odnosno 0.000010915257 kcal/kg. Jedna od začkoljica je, što mi TNG I benzin kada kupujemo na pumpi kupujemo u zapremini, dakle u litrima. Shodno tome moramo znati da 1kg TNG je 1.75 litara dok je 1kg benzina 1.4 litra. Odgovor na pitanje zašto će potrošnja TNG-a podrazumevano biti veća u odnosu na benzin leži u ovim podacima koja su zapravo fizičko – hemijske osobine I prostoj računici. Kada uporedimo odnos u količini ova dva goriva dobijamo da je potrošnja TNG-a, zbog drugačijih fizičkih osobina, veća za 25%, a kada se na to doda razlika u odnosu hemijskih osobina dobija se 29% razlika u potrošnji. To su rezultati na osnovu labaratorijskih, odnosno idealnih uslova. A šta se dešava u praksi? U praksi su stvari malo komlikovanije I ima mnogo faktora, ali da ostane na tome da je sve idealno od atmosferskih uticaja do apsolutno 100% ispravnosti vozila. Što je potrošnja benzina veća I razlika u odnosu na TNG je veća a performance imaju veći gubitak. Još jedna stvar koja nikako ne ide na ruku onih koji tvrde da je ista potrošnja kao na benzin I da pri tome tehničke karakteristike motora nisu promenjene su reljefni uslovi. Na usponima, usled manje kalorijske vrednosti TNG-a pri sagorevanju, motor ima manju snagu u odnosu kada radi na benzin, pa zarad uspeha da se dođe na vrh uspona potrebno je ili stisnuti papučicu gasa do poda ili ne tako retko I vratiti se u niži stepen prenosa u odnosu na benzin, što u oba slučaja dovodi do povećanja goriva. Opšte poznata činjenica je I ta da maksimalna brzina istog automobile na TNG I benzin nije ista, razlika je tu negde oko onih skoro 30% u korist benzina. I dolazimo samim tim do snage motora I performansi. Šta je to snaga? Snaga predstavlja meru izvršenog rada u jedinici vremena, odnosno količina energije pretvorena iz jednog oblika u drugi za vreme od jedne sekunde. Izražava se u W (vatima ) odnosno u KW kod automobila tj njihovih motora. Količina TNG-a koja se ubrizga u cilindar motora daje, zbog svojih hemijskih osobina gore opisanih, manju količinu energije od benzina za isto vreme I samim tim manju snagu motora, što odmah uslovljava manje performance u svim pogledima. Na “štetu” zagovornika da su performance ova dva goriva iste ide I to da većina benzinskih motora je konstruisana da svoj najveći obrtni moment nude na visokim obrtajima, do kojih se uz pomoć TNG-a dolazi teže I sporije a da pri tome ne spominjem štetnost tog poduhvata po sam motor. Pošto smo došli I do štetnosti, šta je to što još dodatno šteti motoru kada radi na TNG, osim visokih obrtaja motora. Tu su još neke od redovnih pojava koje se pri samoj ugradnji TNG-a izostave usled nestručne ugradnje ili nemarnosti majstora, smanjenja troškova ili obmane kupaca. Pri ugradnji TNG-a potrebno je izvršiti remapiranje tj reprogramiranje ECU uređaja (engine control unit) odnosno u narodu poznatog kontrolnog kompjutera. Njegova uloga je svestrana a bitna za ovu priču je kontrola ubrizgavanja količine goriva, interval istih, otvaranje I zatvaranje ventila itd itd. Kako je sam process skup, nedostupnost modula za reprogramiranje I u većini slučajeva proizvođači automobila ne dozvoljavaju reprogramiranje jer su zaključali ECU, ovaj korak se preskače, rezultat, pogodite, lošije performance, jer ECU je programiran za benzin I količine njega u cilindru. Takođe još jedna stavka o kojoj se ne vodi računa su svećice, da tako je, svećice. Pa što to mora se menja? TNG ima veću temeraturu koju oslovađa pri sagorevanju, manju toplotnu moć , teže se pali smesa gas/vazduh, potreban veći napon za paljenje, pa svećice koje se koriste za benzin jednostavno ne zadovoljavaju kriterijume. Kada smo kod veće temperature sagorevanja gasa I vazduha, šta još to uzrokuje. Pogodite, kako se hladi motor, dakle niti je ulje motora odgovarajuće ( ulje osim za podmazivanje služi I za hlađenje) a ni sam sistem za hlađenje motora nije vise adekvatan ( zamislite veću teperaturu sagorevanja u odnosu na veličinu hladnjaka motora, rezultat ne stiže hladnjak da ohladi tečnost pa samim tim je i povišena teperatura motora ), jer, projektovan je za rad na benzin I proračunatno na osnovu njegovih hemijskih osobina. A kako se danas u auto industriji gleda da se uštedi na svakom koraku neosporno je da su granice odstupanja od tih parametara veoma male. Sa tim u vezi su I projektovane sposobnosti ventila, gumica ventila, dihtunga kao I ostalom svih vrsta materijala u sklopu motora. I na kraju dolazimo I do izduvnog sistema I na njemu bitne lambda sonde ( neki automobile I nemaju ) koja služi da isčita parametre iz izduvnih gasova I na osnovu tih vrednosti šalje podatke nazad u ECU kako bi on dalje upravljao smesom goriva i vazduha, a pogodite šta, njene karakteristike su programirane, ene čuda, za benzin, pa kad ona pošalje drugačije parameter u ECU eto nama začaranog kruga. Zaključak, nikada, ali nikada automobil koji ide na TNG ne može isto trošiti goriva I imati snagu motora istu kao kada radi na benzin. Isključuje se slučaj kada nešto nije u redu sa sistemom za gorivo. Ali ako je nekome I dalje nejasno zašto navešću banalni primer koji jasno pokazuje razliku u kalorijskoj vrednosti. Osoba A I osoba B, treba stepenicama da stignu na 24. sprat zgrade. Osoba A za doručak ima samo zelenu salatu, kupus I cveklu, a osoba B meso, jaja I masni sir. Prvo I osnovno je da osoba A mora pojesti znatno veću količinu namirnica da zasiti glad a drugo neosporno sporije će se popeti, razlog, hrana je gorivo za pokretanje tela, kako zeleniš ima manju kalorijsku vrednost manje energije osoba ima. Čak I da stigne na cilj biće neuporedivo teže, sporije I na kraju iscrpljena, isto je kao I u slučaju automobila. A za one koji će reći “Ali u oba slučaja stignem na cilj, ne zanimaju me štetnosti I vreme, auto ću da prodam za 2-3 godine a ne žurim nigde, a snaga mi I ne treba” onda u tom slučaju TNG je pravo rešenje za vas, jer kada se doda da je neosporno ekonomičnija vožnja, dođe se do uštede prilične svote novca. Ta ušteda, ako se uzme da se godišnje automobilom koji na benzin troši 8l/100km pređe 30 000km, sa sadašnjim cenama goriva iznosi nešto oko 1000€ na godišnjem novu, što uopšte nije za zanemariti. Naravno, ovde nećemo ulaziti u cene održavanja TNG sistema ( ako ga I ima, kako neki tvrde ) to nije tema. Takodje TNG je daleko zdraviji za okolinu, da dodamo I to na ovu minimalnu listu prednosti. Konačni zaključak, mogu slobodno reći, da u nas Srba kada se priča o plati I automobilima veoma su popularne “lovačke priče”, samo je pitanje ko želi u njih da veruje. Za kraj jedna anegdota, kada su pitali jednog vozača zašto je izbacio TNG iz auta odgovor je bio “Nije što uzbrdo moram da izađem da ga guram, već mi je dozlogrdilo kada pri preticanju moram da molim decu da veslaju kroz prozor ne bi li uspeo da preteknem nekoga”. Literatura: Vojno Tehnički Glasnik 2008. Osnove II Energetike za mašinske I tehničke škole, Hemija I prerada nafte I gasa 2008. Materijali u rudarstvu, 2009. "Air Quality Engineering" W. Nazaroff, R. Harley, University of California Berkeley, 2007. "Key World Energy Statistics", 2005.
×